Zlatna nit života

Vrijeme čitanja: 2 minute

Zlatna nit života

Očuvanje biološke raznolikosti u svijetu od životne je važnosti i za medicinu, unatoč svim potencijalima genetičkog inženjeringa. Naime, iako velik dio današnjih lijekova potječe iz samoniklih vrsta biljaka, mikroorganizama, životinja i gljiva – još uvijek je u medicini iskorišten tek vrlo mali dio postojeće biološke raznolikosti. – To u svojoj najnovijoj knjizi “The Future of Life” (New York, 2002.) kaže Edward O. Wilson, jedan od najutjecajnijih svjetskih znanstvenika (i dvostruki dobitnik Pulitzerove nagrade), strastveno pozivajući na brzu i odlučnu akciju za spas biološke baštine naše planete i nudeći plan za to spašavanje.

Edward Wilson Future of Life
Edward O. Wilson – prijateljski s prirodom

Iako je npr. promet isključivo biljnih lijekova u slobodnoj prodaji 1998. godine u SAD iznosio 20 milijardi, a u čitavom svijetu čak 84 milijarde dolara, to je tek mrvica od ukupnog potencijala svjetskih prirodnih izvora.

Koliko je naše znanje i korištenje prirodnih izvora još usko Wilson ilustrira primjerom dominacije gljiva iz razreda Ascomycetes (mješinarke) u kontroli bolesti izazvanih bakterijama: Iako je proučavano samo oko 30,000 vrsta Ascomyceta, a one čine 2% od ukupno poznatih vrsta organizama, iz njih se dobiva 85% antibiotika koji su sad u upotrebi. Nedovoljna iskorištenost zapravo je još veća kad se uzme u obzir da je do sada uopće otkriveno i znanstveno imenovano možda manje od 10% od svih vrsta Ascomyceta koje žive na svijetu. (Slično je čak i sa biljkama cvjetnicama: iako ih je vjerojatno već preko 80% dobilo znanstvena imena, samo u oko 3% ih se istraživalo alkaloide, prirodne tvari za koje se pokazalo da spadaju među najsnažnije ljekovite agense protiv raka i mnogih drugih bolesti.)

Od evolucijskih rješenja do farmakopeje

Farmakološko izobilje u samoniklim vrstama ima čvrste evolucijske uzroke. Tokom povijesti živoga svijeta sve su vrste organizama razvile kemijske tvari za sprečavanje raka u svojim vlastitim tijelima, ubijanje parazita i suprotstavljanje grabežljivcima. Procesi mutacije i prirodne selekcije, koji su stvorili svo to naoružanje, zapravo su procesi bezbrojnih pokušaja i pogrešaka. Stotine miliona vrsta, evoluirajući kroz život i smrt astronomski golemog broja organizama tokom proteklih geoloških razdoblja povijesti Zemlje, stvorile su sadašnje dobitnike na lutriji mutacije-i-selekcije.

Mi ljudi naučili smo služiti se tim prirodnim izvorima tako da oni čine velik dio naše vlastite farmakopeje. Za antibiotike, fungicide, lijekove protiv malarije, anestetike, analgetike, razrjeđivače krvi, agense koji potiču zgrušavanje krvi i agense koji sprečavaju to zgrušavanje, stimulanse i regulatore rada srca, agense za slabljenje imuniteta i agense za njegovo jačanje, “imitatore” i “kočničare” hormona, lijekove protiv raka, lijekove protiv visoke temperature i groznice, lijekove protiv upala, kontraceptive, diuretike i antidiuretike, antidepresive, lijekove za opuštanje mišića, sedative… koje danas imamo na raspolaganju – zahvaljujemo toj “divljoj”, samonikloj biološkoj raznolikosti, čiji životno važan dio čine i gljive. U svjetlu navedenih primjera koliko je još slabašno naše poznavanje i služenje tim neprocjenjivim blagom života na Zemlji, teško da možemo i zamisliti kakva se čuda i dragocjenosti još u njemu kriju.

23.09.2002.

<natrag na vijesti>